Labrador retriver

Labrador retriver

Labrador retriver nije slučajno jedan od omiljenih pasa. Visoka inteligencija, stabilan temperament, mirna narav, velika ljubav prema čovjeku i želja za radom čine ga idealnim kako obiteljskim tako i radnim psom uvijek spremnim za akciju.

PODRIJETLO

Labrador potječe s otoka Newfoundland. Prvobitno su ih zvali Leser (Lesser), što znači mali. Psi odličnih plivačkih sposobnosti pomagali su ribolovcima, vukli manje čamce kroz hladnu vodu i sudjelovali u svakom zadatku koji uključuje plivanje. Zbog visokog poreza i taksi koje je država naplaćivala ova rasa je gotovo nestala sa tih prostora. Na svu sreću 1800. godine nekoliko primjeraka ove pasmine doneseno je u Englesku gdje su ih križali sa retriverima. Tako je nastala pasmina Labrador retriver svih karakteristika kao i danas.

U početku su uzgajivači favorizirali crne pse, dok su žuti i boje čokolade bili nepoželjni. Do 1900-te ovaj trend je prestao, a sve boje i varijacije bile su prihvaćene. Pasmina je službeno priznata 1903. godine od strane Engleskog kinološkog kluba, a 1917. godine od strane Američkog kinološkog kluba. Popularnost ove rase konstantno raste u cijelom svijetu, a u Americi je Labrador retriver još od 1991. godine najzastupljeniji obiteljski pas.

TJELESNE KARAKTERISTIKE

Labrador retriver spada u srednje velike pse. Karakterizira ih jaka tjelesna građa i čvrste kosti. Tijelo je nešto duže u odnosu na visinu. Široka glava i jake čeljusti omogućavaju mu da donese i teži plijen kao što su velike kanadske guske. Snažne noge i šape sa plovnim kožicama čine ga savršenim plivačem. Dlaka je kratka, ravna i gusta, a poddlaka meka pa je ovaj pas otporan na sve vremenske uvjete, a krzno ga posebno štiti od ledene vode.

Prihvatljive boje dlake su crna, žuta i čokoladna. Njihov izraz je prijateljski, oči su smeđe ili kestenjaste boje, a njuška srednje dužine ne previše duguljasta. Američki standard za ovu pasminu za nijansu varira u odnosu na engleski. Mužjaci su od 57 do 62 cm u visini grebena i težine između 29 i 36 kg. Ženke su nešto sitnije, visine u grebenu od 55 do 60 cm i težine između 25 i 32 kg.

SliČNI Članci

TEMPERAMENT

Malo drugih pasmina zaslužuje toliku popularnost kao Labrador retriver. Oni su odani, poslušni, nježni sa djecom, odlično se slažu sa drugim psima ili drugim kućnim ljubimcima. Vrlo su aktivni i razigrani pa im treba dosta fizičke i mentalne aktivnosti kako bi ostali zdravi. Vole stalno nešto nositi u ustima, pa će uživati žvačući granu. Iako su im čeljusti dosta jake, Labrador može nositi jaje u ustima i da ga ne slomi jer su dosta nježni i pažljivi. Uživat će u jurcanju za lopticom, frizbijem ili granom.

Riječ je o visoko inteligentnim psima koji se nalaze na sedmom mjestu Korenove skale. Spoj inteligencije, poslušnosti, želje za treningom, jakog njuha, odličnih plivačkih sposobnosti, brzine, atletske građe i privrženosti vlasniku čine ga savršenim radnim psom. Labrador retriver se uspješno koristi za detekciju droge, dinamita, lopova, švercera i terorista pri mornarici, vojsci i policiji.

Posebno su uspješni u radu sa osobama sa invaliditetom. Od svih terapijskih pasa vodiča, 60-70% pasa čine Labradori. Oni najbrže i najbolje završavaju ovu zahtjevnu obuku, ostavljajući daleko iza sebe pasmine kao što su Zlatni retriver i Njemački ovčar. Nježni su prema djeci i vole ljude pa su odlični obiteljski psi. Zahtjevaju dosta igre i aktivnosti, a nikako ih ne treba zapostavljati jer tada pate. Nisu dobri čuvari jer slabo laju i povjerljivi su prema strancima.

NJEGA I ZDRAVLJE

Pored intezivne fizičke i metalne aktivnosti, ovi psi zahtjevaju redovno četkanje. Linjaju se sezonski dva puta godišnje, a u mjestima gdje je umjerena klima mogu se linjati i tijekom cijele godine. Labradori su dosta proždrljivi i stalno nešto žvaću. Treba voditi računa da pas ne jede više od propisane porcije jer su skloni debljanju što može dovesti do niza zdravstvenih problema. Pored redovnog cijepljenja, preporučuje se snimanje kukova jer mogu patiti od displazije kuka i laktova. Neki Labradori mogu patiti od distrofije rožnjače ili atrofije mrežnjače. Generalno riječ je o relativno zdravoj rasi i njihov životni vijek je između 10 do 12 godina.

JOŠ SliČNIH Članaka